Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet

Povratak na stranicu vijesti

[100. OBLJETNICA MEFa] U listu “Hrvatska sveučilišta” o 100 godina uspjeha zagrebačke Medicine

Hrvatska sveučilišta “100 godina uspjeha zagrebačke Medicine”

Stogodišnjica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu priča je s porukom i poukom. Uzorno organiziranim obilježavanjem ovog jubileja poslana je upečatljiva poruka o vitalnoj nacionalnoj važnosti akademske zajednice, poruka podjednako upućena kako samoj toj zajednici tako i svima koji sudjeluju u vođenju hrvatske Države. A dvije glavne pouke također se tiču i države i akademske zajednice. Prva je da ni nesloboda – današnji značaj: besparica – ne smije postati izlika za nerad i nepromišljenost. Druga je pouka da bez solidarnosti – Papa Frane rekao bi „milosrđa“, a naš Ustav kaže „socijalne države“ – moć znanosti, obrazovanja i državne prisile postaje ne samo bez-smislena nego i opasna.

Vitalna nacionalna važnost akademske zajednice u slučaju zagrebačke Medicine očituje se, prvo, u višestoljetnom otporu tuđinskih vladara da se dopusti osnivanje ustanove u kojoj bi nacionalna elita samostalno brinula o zdravlju vlastitog naroda. No brzina kojom je Zagrebačka medicina stala na vlastite noge čim joj je to dopušteno te svjetski rezultati koji su na obrazovnom, stručnom i znanstvenom polju postignuti u puno kraćem roku nego je to trebalo razvijenijima – onima koji su nas kočili – ukazuju kakav bi razvojni zamašnjak država mogla steći u akademskoj zajednici kada bi u nju uložila dovoljno obzira, mudrosti i novca. Dodat ću i medije koji bi razumijevanjem i praćenjem bitnih potreba akademske zajednice mogli nemalo pomoći i društvu i sebi, umjesto da teme nalaze kopajući po fakultetskim kontejnerima. A pouka iz solidarnosti ne slijedi naprosto iz naravi medicine, nego iz opredjeljenja sadržanog u Hipokratovoj zakletvi.

Za ključni doprinos zagrebačke Medicine još uvijek podnošljivom sustavu javnog zdravstva najzaslužniji je čuveni Andrija Štampar i njegova Škola. Ali prava, vrhunska metafora solidarnosti, milosrđa, pa i socijalne države, je Vukovarska ratna bolnica. Zato je onodobni prijedlog Medicinskog fakulteta da Nobelovu nagradu dobiju dr. Vesna Bosanac i dr. Juraj Njavro i supotpisalo stotinjak nobelovaca. Ako išta, ta bi epopeja trebala ostati nerazorivom branom ne samo posvemašnjoj komercijalizaciji medicine nego i čitave znanosti i visokog obrazovanja.

Duško Čizmić Marović