Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet

Voditelj predmeta: Prof.dr.sc. Zdravko Petanjek, pročelnik Katedre

Suvoditelj predmeta: Prof.dr.sc. Dubravko Jalšovec

Broj sati predavanja:  50

Broj sati seminara: 50

Broj sati vježbi:  120

Ukupan broj sati:  220

ECTS bodovi: 24

Nastava iz predmeta Anatomija podijeljena je u tri tematska bloka:

A1 – Opća anatomija, sustavna i topografska anatomija leđa i udova,

A2 – Sustavna i topografska anatomija trupa,

A3 – Sustavna i topografska anatomija glave i vrata.

Svaki tematski blok podijeljen je u dva dijela: sustavna i topografska anatomija.

Tijekom i nakon nastave odgovarajućeg tematskog bloka odvija se pismena provjera znanja koja opsegom odgovara odgovarajućim cjelinama pismenog dijela ispita. Ukoliko student na svim pismenim provjerama tijekom nastave postigne pozitivan rezultat te ukoliko zbirno dosegne prag prolaza pribrajanjem odgovarajućih pozitivnih i negativnih bodova postignutim na malim vježbovnim kolokvijima, u tekućoj akademskoj godini oslobođen je pismenog dijela ispita. Praktična i teoretska provjera znanja odvija se na svim vježbama, a studenti su također dužni pripremiti gradivo za seminare. Bilježi se ukoliko student pokaže posebno dobro znanje na vježbama i seminarima te na temelju toga može dobiti dodatne bodove koji se pribrajaju rezulatima pismene provjere znanja. U slučaju neopravdanog izostanka i potpune nepripremljenosti za vježbe i seminare dodijeljuju se negativni bodovi koji se također pribrajaju rezultatima pismenog dijela ispita. Studenti koji u tijeku odgovarajućeg tematskog bloka sakupe više negativnih bodova od propisanog neće moći pristupiti pismenoj provjeri znanja.

Studenti su dužni prisustvovati svim vježbama i seminarima, a u slučaju opravdanog izostanka (bolest ili smrtni slučaj, preklapanje s drugom nastavom) mogu nastavu odraditi s drugom grupom ili moraju kolokvirati odgovarajuće gradivo. Opravdanost izostanka mora se najaviti i dokumentirati pročelniku Katedre (zdravko.petanjek@mef.hr), kojemu je student dužan obrazložiti izostanak, nakon čega može pristupiti nadoknadi ili kolokviranju. Studenti moraju nastavu odraditi u grupama u koje su raspoređeni. U slučaju neopravdanog izostanka, student ne može nadoknaditi niti kolokvirati izostanak te dobiva negativne bodove.

Svi materijali i obavijesti bit će dostupni na LMS-u i proslijeđeni studentima na njihove elektroničke mef adrese te su studenti dužni na dnevnoj bazi provjeravati svoju elektroničku poštu.

Studenti će na LMS-u moći pronaći sve materijale i upute za savladavanje gradiva (ciljeve nastave, ishode učenja, upute o dijelovima nastavnih tekstova koje je potrebno obraditi za pojedine teme, kriterije ispitivanja na vježbi). Materijali i upute bit će organizirani po tjednima i dostupni najmanje 1 tjedan prije početka nastave iz odgovarajuće cjeline.

Nastava započinje 5. listopada 2020. godine i završava 04. lipnja 2021. godine.

Nastava će se odvijati na Zavodu za anatomiju, predavanja u velikoj predavaonici, seminari u seminarskim dvoranama na istočnom krilu, a vježbe u sekcijskim dvoranama.

Značajan dio natave odvijat će se putem LMS-a, uključujući vježbovne kolokvije i pismene parcijalne pismene provjere znanja.

POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA U NASTAVI

DJELATNICI MEDICINSKOG FAKULTETA:  

Katedra za anatomiju i kliničku anatomiju:

1. Prof.dr.sc. Zdravko Petanjek (ZP), redoviti profesor u trajnom zvanju, pročelnik Katedre za anatomiju i kliničku anatomiju
2. Prof.dr.sc. Dubravko Jalšovec (DJ), redoviti profesor, zamjenik pročelnika Katedre
3. Doc.dr.sc. Ana Hladnik (AH), docentica, tajnik Katedre
4. Akademik Slobodan Vukičević (SV), redoviti profesor u trajnom zvanju,
5. Prof.dr.sc. Lovorka Grgurević (LG), redovita profesorica,
6. Prof.dr.sc. Vedran Katavić (VK), redoviti profesor,
7. Prof.dr.sc. Fran Borovečki (FB), izvanredni profesor,
8. Prof.dr.sc. Nataša Kovačić (NK), izvanredna profesorica,
9. Doc.dr.sc. Sanja Darmopil (SOD), docentica,
10. Dr.sc. Igor Erjavec (IE), znanstveni suradnik,
11. Prof.dr.sc. Miloš Judaš (MJ), redoviti profesor u trajnom zvanju,
12. Prof.dr.sc. Goran Šimić (GŠ), redoviti profesor u trajnom zvanju,
13. Dr.sc. Ivana Bičanić (IBI), viša asistentica,
14. Dr.sc. Domagoj Džaja (DODŽ), viši asistent,
15. Dr.sc. Dora Sedmak (DOS), viša asistentica,
16. Dr.sc. Antonela Blažeković (NB), viša asistentica,
17. Dr. Goran Ivkić (GI), asistent,
18. Dr. Nina Lukač (NL), znanstveni novak - asistent,
19. Dr. Ivan Banovac (IVBA), asistent,
20. Dr. Nikola Štoković (NIŠ), asistent,
21. Dr. Andrea Blažević (ADB), asistentica.

Suradnici u nastavi izvan Katedre za anatomiju i kliničku anatomiju:

1. Dr.sc. Borki Vučetić (BV), naslovni viši asistent,
2. Dr. Vinka Knezović (VIKO), znanstveni novak.

VANJSKI SURADNICI:

1. Dr.sc. Ana Aljinović (AA),
2. Dr.sc. Marina Raguž (MR),
3. Dr.sc. Dino Papeš (DP),
4. Dr. Fadi Almahariq (FA),
5. Dr. Darko Orešković (DO),
6. Dr. Josip Jaman (JJ),
7. Dr. Petra Čerina (PČ),
8. Dr. Matey Yanick Mudrovčić (MYM)
9. Matija Vid Prkačin (MVP)

POPIS ISPITIVAČA:

1. Doc.dr.sc. Ana Hladnik,
2. Prof.dr.sc. Lovorka Grgurević,
3. Prof.dr.sc. Nataša Kovačić,
4. Prof.dr.sc. Fran Borovečki,
5. Prof.dr.sc. Dubravko Jalšovec,
6. Prof.dr.sc. Vedran Katavić,
7. Prof.dr.sc. Zdravko Petanjek,
8. Doc.dr.sc. Domagoj Džaja
9. Akademik Slobodan Vukičević.

A. Obvezno štivo:

UDŽBENICI:

1. Duale Rehie: Anatomija, (ur. hrv. izdanja: V. Katavić, Z. Petanjek, I. Vinter)  Medicinska naklada Zagreb, 2018. – temeljni udžbenik po kojemu je koncipiran plan i program. *Pismena i usmena provjera znanja provodi se isključivo po ovom udžbeniku.
2. Jalšovec D.: Anatomia humana, Naklada Slap Jastrebarsko, 2018. –  referentni udžbenik koji sustavno i detaljno obrađuje sve topografske regije ljudskog tijela. Može se koristiti umjesto temeljnog udžbenika. *Vidi napomenu pod 1.
3. Platzer W. i sur.: Priručni anatomski atlas (3 dijela), (ur. hrv. izdanja: I. Vinter) Medicinska naklada Zagreb, 2011. – didaktički izvrsno organiziran udžbenik koji sadrži i osnovne sheme anatomskih struktura te predstavlja spoj udžbenika i anatomskog atlasa. Može se dodatno koristiti uz temeljni udžbenik i atlas.

ANATOMSKI ATLASI:

1. Gilroy A., MacPherson B., Ross L.: Anatomski atlas s latinskim nazivljem, (ur. hrv. izdanja: V. Katavić, I. Marić, K. Vilović) Medicinska naklada Zagreb, 2011.
2. Paulsen F., Waschke J.: Sobotta - Atlas anatomije čovjeka u tri sveska, (ur. hrv. izdanja: A. Marušić, D. Bobinac, V. Katavić) Naklada Slap Jastrebarsko, 2013.
3. Netter F.: Atlas anatomije čovjeka, (ur. hrv. izdanja: I. Vinter) Golden marketing, 2003.

Anatomski atlas je slikovni dio udžbenika i neizostavan je u savladavanju gradiva iz predmeta Anatomija. Katedra ne preporuča posebno niti jedan od gore navedenih atlasa, a moguće je korištenje i drugih slikovnih atlasa.

Anatomski atlasi postoje i u elektroničkom obliku, a kojim se može zamijeniti tiskano izdanje, posebno imajući u vidu da temeljni udžbenik sadrži velik broj slika preuzetih iz anatomskih atlasa.

B. Dopunsko štivo:

Osim navedene literature moguće je koristiti i ostale udžbenike čiji je sadržaj po opsegu jednak navedenim tekstovima i atlasima (udžbenik za studente medicine). Ukoliko studenti ne savladavaju gradivo po temeljnom udžbeniku, Katedra preporuča da se svakako nakon savladavanja gradiva prouče i odgovarajuće teme u temeljnom udžbeniku. To je moguće učiniti u Središnjoj medicinskog knjižnici.

1. Jalšovec D.: Sustavna i topografska anatomija čovjeka, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
2. Rohen J., Yokochi C., Lutjen-Drecoll E.: Anatomija čovjeka - fotografski atlas sustavne i topografske anatomije.. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.
3. Feneis H., Dauber W.: Priručni atlas anatomije čovjeka,  MOSTA VIRIDIS, Zagreb, 2010.
4. Moguće je koristiti i druge fotografske atlase anatomije, a koji postoje i u elektroničkom obliku, kao i drugi multimedijski materijali, npr. Acland's Video Atlas of Human Anatomy (http://aclandanatomy.com/)

Temeljni i dopunski anatomski udžbenici i atlasi su u zadovoljavajućem broju dostupni studentima u Središnjoj medicinskoj knjžnici.

C. Priručni nastavni tekstovi i prezentacije koji prate nastavne cjeline i olakšavaju učenje dostupni su na LMS-u.

Tijekom trajanja nastave vrši se kontinuirana provjera znanja. Praktična i teoretska provjera znanja se odvija na svim vježbama, a studenti su također dužni obraditi gradivo za seminare. Nakon svakog tematskog bloka provodi se pismena i praktična provjera znanja (djelomični dio pismenog i praktičnog ispita). Kontinuiranom provjerom znanja studenti mogu ostvariti pozitivne i negativne bodove.

Završna provjera znanja je završni ispit koji se sastoji od pismenog, praktičnog i usmenog dijela. Za konačan prolaz na ispitu potrebno je položiti sve dijelove ispita.

Studenti su dužni prisustvovati svim vježbama i seminarima, a u slučaju opravdanog izostanka dužni su nadoknaditi ili kolokvirati odgovarajuće gradivo. Neopravdane izostanke nije moguće kolokvirati, a student dobiva negativne bodove.

Kontinuirana provjera znanja

Za svaku vježbu studenti su dužni pripremiti odgovarajuće gradivo koje će obavezno biti evaluirano tijekom trajanja vježbi te, ovisno o razini znanja, može biti pozitivno ili negativno ocijenjeno.

Studenti se moraju pripremiti za seminare, a voditelj može evaluirati znanje studenata.

Dio kontinuirane provjere znanja su i tzv. „LMS testovi“ kao dio e-učenja. Detalje o LMS testovima studenti će dobiti putem e-kolegija Anatomija na LMS-u. Rješavanje LMS testova je obavezno za sve studente.

Pozitivni i negativni bodovi ostvareni tijekom nastave pribrajaju se rezultatima djelomičnih pismenih ispita održanih tijekom nastave. Ovi bodovi se ne pribrajaju kasnijem pristupanju na ispit tijekom ispitnih rokova.

Studenti koji u tijeku odgovarajućeg tematskog bloka sakupe više negativnih bodova od propisanog neće moći pristupiti pismenoj provjeri znanja iz odgovarajućeg tematskog bloka.

Tijekom nastave održat će se pismena provjera znanja odvojeno za svaki tematski blok (A1, A2, A3), tj. provjera znanja odvija se u dva dijela unutar tematskog bloka, nakon sustavnog dijela (a) i po završetku bloka, nakon topografske anatomije (b). Ove provjere predstavljaju djelomični dio pismenog ispita. Ukoliko tijekom nastave student ostvari najmanje 27 (od 60) bodova na A1-3, te ukupno (A1-A3) ostvari najmanje 110 bodova pribrajajući negativne i pozitivne bodove ostvarene tijekom nastave (na vježbama), oslobođen je pismenog dijela ispita u tekućoj akademskoj godini. Studenti koji nisu položili pismeni dio ispita, a imaju više od 100 bodova (nakon pribrajanja bodova postignutih na vježbovnim kolokvijima) dobivaju bonus bodove koji se prenose na sljedeći ispitni rok kojega prijave (svaki bod iznad 100 bodova nosi 1 bonus bod).

Termini djelomičnih pismenih ispita navedeni su u razradi satnice.

Parcijalni praktični dio ispita održat će se također po završetku svakog topografskog tematskog bloka. Pristupanje parcijalnom praktičnom dijelu ispita tijekom nastave nije uvjetovano prolaskom na parcijalnom pismenom dijelu.

Studenti koji ne polože praktični dio ispita tijekom nastave na isti pristupaju u redovnim ispitnim rokovima, a pravo pristupa imaju ukoliko su položili pismeni dio ispita.

Završni ispit

Završni ispit sastoji se od pismenog, praktičnog i usmenog dijela. Da bi pristupili ispitu morate zadovoljiti uvjete za potpis o uredno izvršenju obaveza te se prijaviti preko ISVU sustava, u pravilu najkasnije 8 dana prije objavljenog datuma ispitnog roka. Ispit možete odjaviti, u pravilu najkasnije 4 dana prije objavljenog ispitnog roka. Točni podaci vidljivi su prilikom prijave u sustav ISVU.

Uvjet za prolaznu ocjenu je pozitivan rezultat na pismenom, praktičnom i usmenom ispitu. Praktičnom dijelu ispita pristupate nakon prolaska na pismenom, a usmenom nakon prolaska na praktičnom dijelu ispita.

Nepristupanje ispitu u ispitnom roku koji niste odjavili na vrijeme, računa se kao pad na ispitu. Nezadovoljavanje uvjeta za prolaz na pismenom ili praktičnom dijelu ispita u ispitnom roku računa se kao pad na ispitu. Odustajanje od odgovaranja u tijeku usmenog ispita, kao i odbijanje ponuđene ocjene, također se računa kao pad na ispitu.

Pismeni ispit je integrirani (nije moguće parcijalno polaganje u ispitnim rokovima) i sastoji se od 180 pitanja, odnosno po 60 pitanja iz svakog tematskog bloka. Za prolaznu ocjenu potrebno je imati ukupno 110 bodova, odnosno 27 bodova iz svakog tematskog bloka. Studenti koji nisu položili pismeni dio ispita, a imaju više od 100 bodova dobivaju bonus bodove koji se prenose na sljedeći ispitni rok kojega prijave (svaki bod iznad 90 bodova nosi 1 bonus bod). Ukoliko student pribrajanjem bonus bodova dosegne prag prolaza, a na nekom od tematskih blokova nije ostvario najmanje 27 bodova, ponovo mora pristupiti pismenom ispitu. Bonus bodovi postignuti na vježbama i seminarima pribrajaju se rezultatima djelomičnih pismenih ispita koji se održavaju tijekom nastave te se studentima koji nisu položili pismeni dio ispita tijekom nastave i ostvarili su ukupno u zbroju više od 100 bodova dodjeljuju bonus bodovi koji se prenose na prvi ispitni rok na kojega student pristupi.

Bonus bodovi se ne kumuliraju po rokovima, ali i ne gube ovisno o slabije postignutom rezultatu na sljedećem ispitnom roku.

Na praktičnom dijelu ispita studenti moraju prepoznati najmanje 45 od 60 zadanih struktura na modelima i kadaverima. Studenti koji nisu položili praktični dio ispita, a imaju više od 35 bodova, dobivaju bonus bodove koji se prenose na slijedeći ispitni rok kojega prijave.

Ovisno o težini pismenog i praktičnog dijela ispita, voditelj ispita u dogovoru s voditeljem predmeta i pročelnikom Katedre može definirati korekcijski faktor (cf) do 10%, tj. pribrojiti određeni broj bodova svim studentima koji su pristupili na praktični i/ili pismeni dio ispita.

Broju bodova ostvarenom na pismenom dijelu ispita pribraja se broj bodova iznad praga (45) ostvaren na praktičnom dijelu ispita te se na temelju toga formira ocjena pismenog ispita. Bonus bodovi NE pribrajaju se bodovima na temelju kojih se određuje ocjena pismenog/praktičnog dijela ispita.

Bodovni prag za ocjene na pismenom/praktičnom dijelu ispita iznosi:

160 bodova – izvrstan (5)

140 bodova – vrlo dobar (4)

120 bodova – dobar (3)

Studenti polažu usmeni ispit kod nastavnika koji im je dodijeljen slučajnim odabirom. Ukoliko nisu položili usmeni ispit, na sljedećim rokovima studenti mogu tražiti izuzeće tog nastavnika.

Studenti na usmenom ispitu odgovaraju prema ispitnim karticama (koje su nasumično odabrali) i koje su javno dostupne. Završna ocjena na ispitu donosi se na temelju procjene ispitivača na usmenom ispitu, a uzimajući u obzir i ocjenu s pismenog/praktičnog dijela. Ispitivač prije unosa mora studentu obrazložiti svoju odluku te mu omogućiti da ocjenu odbije. U tom slučaju upisuje se pad na ispitu.

Ukoliko student smatra da nije bio korektno ispitan, ili su bile prisutne neke druge nepravilnosti, u roku od 72 h nakon ispita mora priložiti pismeni zahtjev s molbom da bude ponovo ispitan. Molba mora sadržavati obrazloženje te se mora službeno i kroz uruđbeni zapisnik dostaviti prodekanu za nastavu. U slučaju pozitivnog odgovora prodekana, student pristupa na ispit pred povjerenstvom od tri člana. Način podnošenja molbe i prava studenata propisani su Pravilnikom o nastavi. Napominjem kako je zlouporaba ovog studentskog prava kažnjiva.

Studenti koji su položili pismeni ispit i nisu zadovoljili na praktičnom ispitu, u sljedećem roku kojega prijave u TEKUĆOJ akademskoj godini pristupaju izravno na praktični ispit.

Studenti koji su položili pismeni i praktični dio ispita, a nisu zadovolji na usmenom ispitu, u sljedećem roku kojega prijave u TEKUĆOJ akademskoj godini pristupaju izravno na usmeni ispit.

Za studente koji pristupaju izravno na usmeni ispit, raspored s točnim vremenom i danom usmenog ispita bit će objavljen 3 dana prije objavljenog ispitnog roka putem LMS-a. Ukoliko student nema pristup LMS-u, mora se javiti elektroničkom poštom voditelju predmeta: zdravko.petanjek@mef.hr.

 U pravilu, studenti koji pristupaju samo usmenom ispitu pristupaju ispitu na dan objavljenog ispitnog roka. U slučaju većeg broja kandidata i spriječenosti nastavnika, usmeni ispit može biti i dva dana nakon objavljenog ispitnog roka.

Pismeni dio ispita je u pravilu u prijepodnevnim satima na dan objavljenog ispitnog roka, a rezultati ispita dostupni su na LMS-u otprilike 2 h nakon završetka ispita. Praktični dio ispita je u pravilu isti dan u poslijepodnevnim satima, a rezultati praktičnog ispita dostupni su na LMS-u do kraja dana.

Studenti koji polože praktični ispit mogu pristupiti usmenom ispitu, u pravilu slijedeći dan (1 dan nakon objavljenog ispitnog roka). Iznimno, usmeni ispit može biti i tri dana nakon objavljenog ispitnog roka. Raspored s točnim vremenom usmenog ispita bit će objavljen zajedno s rezultatima praktičnog ispita.

Prilikom četvrtog izlaska na ispit (broje se svi rokovi koje ste prijavili, a niste odjavili) student odgovara usmeno pred ispitnim povjerenstvom sastavljenim od tri člana (od kojih jedan nije djelatnik Katedre za anatomiju i kliničku anatomiju), neovisno o rezultatima na pismenom i usmenom dijelu ispita. Student koji četvrti puta izlazi na ispit mora pristupiti svim dijelovima ispita koje u tekućoj godini nije položio. Student koji četvrti puta pristupa ispitu mora pristupiti pismenom dijelu ispita (ako ga nije prije toga položio) te, bez obzira dosegne li ne dosege prag prolaza, mora pristupiti i praktičnom dijelu ispita (ako ga nije prije toga položio). Student koji četvrti puta pristupa ispitu, a u tekućoj godini nije položio pismeni i/ili praktični dio ispita te ne pristupi svim nepoloženim dijelovima ispita, nema pravo usmeno odgovarati pred komisijom i smatra se da znanjem nije zadovoljio na ispitu.

Termini ispitnih rokova:

Redoviti rokovi:

Ljetni:

07.06.2021.* samo usmeni ispit (za studente koji su položili pismeni i praktični tijekom kontinuirane provjere znanja)

15.06.2021.

28.06.2021.

12.07.2021.

22.07.2021.* samo usmeni ispit (nema pismenog dijela ispita)

Jesenski:

31.08.2021.

08.09.2021.

16.09.2021.