Početna stranica » Studiji » Poslijediplomski » Doktorski » Neuroznanost

Neuroznanost

Neuroznanost je u Hrvatskoj (na razini Područnog vijeća) prepoznata kao grana polja Temeljne medicinske znanosti u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva, međutim to ne odgovara stanju svjetske znanosti gdje je neuroznanost zasebno područje znanosti, a grane i discipline neuroznanosti jesu:

  • temeljna neuroznanost
  • klinička neuroznanost
  • bihevioralna neuroznanost
  • kognitivna neuroznanost
  • afektivna neuroznanost
  • molekularna neuroznanost
  • računalna neuroznanost
  • sistemna neuroznanost

 

Dokazi se mogu naći u podjeli znanstvenih disciplina prema Nacionalnoj akademiji znanosti SAD, časopisima Science i Nature, “ISI web of science” i American Association for Advancement of Science. Prema tome, radi se o području, po definiciji interdisciplinarnom, koje traži svoj doktorski studij.

 

Nositelj studija i suradne ustanove

Nositelj studija je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (zajedno sa sastavnicima Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, Filozofskim fakultetom, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, Veterinarskim fakultetom, Stomatološkim fakultetom i Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom, kao i suradnim ustanovama, Institutom „Ruđer Bošković“ i Kliničkim bolnicama) te suradni Medicinski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, kao i ostali hrvatski Medicinski fakulteti u Rijeci, Osijeku i Splitu.

 

Inovativnost doktorskog programa

Za naše prilike to je u cijelosti inovativni program!

  • Interdisciplinarnost – još jednom ističemo da je neuroznanost, po definiciji, interdisciplinarno područje istraživanja. Prema tome ovo je jedan od rijetkih studija koji s punim pravom nosi epitet «interdisciplinaran».
  • Kolaborativnost – sudjelovanje više sastavnica sveučlišta, javnih instituta, nastavnika iz više europskih i američkih sveučilišta te članova Međunarodnog znanstvenog savjeta HIIM-a uz postojeći kolaborativni projekt, jasni su dokazi kolaborativnosti.
  • Partnerstvo s industrijom – ističemo partnerstvo s kliničkim bolnicama koje su ekvivalent proizvodnom sektoru kad je u pitanju neuroznanost jer omogućuju korištenje znanstvenih rezultata u dijagnostici i postupku. Na žalost, farmaceutska industrija u Hrvatskoj ne proizvodi neurofarmake.
  • Poslovni sektor – ima izrazite potrebe za neuropsiholozima s PhD stupnjem.

 

Struktura i organizacija studija

Studij je u punom vremenu, u potpunosti, orijentiran k istraživanju (research-oriented). Studij traje 3 godine, a prema potrebi se četvrta godina koristi za dovršavanje doktorske radnje. Tijekom prve i druge godine, temelj za studij je 30 laboratorija, suvremeno opremljenih, s određenim voditeljima istraživačkih skupina koji su izabrani jer imaju projekte, uvjete za istraživanje, publikacije i dokazan uspjeh u vođenju doktorskih disertacija. Ukoliko mentor nije do sada vodio doktorande mora raditi u odjelu/laboratoriju koji ima publikacije u strogo referiranim časopisima i dokazane uspjehe u vođenju doktoranada.

Za svakog studenta određuje se posebno povjerenstvo od tri člana, od kojih je jedan obavezno voditelj laboratorija u kojem se izrađuje disertacija, koji prate, savjetuju i surađuju s doktorandom sve do obrane disertacije. Kandidat zajedno s mentorom bira istraživačku temu do kraja prve godine studija.

Organizacija je potpuno prilagođena istraživačkom radu: obveza studenta, za sadržaje osim istraživanja, je u prosjeku 8 sati nastave tjedno, što omogućuje da se 80 % ukupnog raspoloživog vremena usmjeri na istraživački rad. U slučaju studiranja uz rad (studij s dijelom radnog vremena) takav mali opseg obveza omogućuje studij.

Studij je podijeljen u dva smjera, a svaki od njih je podjeljen u dva podsmjera. Smjerovi su Translacijska i Razvojna neuroznanost.

 

Podsmjerovi Tranlacijske neuroznanosti su:

  1. Neurodegenerativne bolesti
  2. Neurobiološka podloga neuroloških i duševnih bolesti,

 

Podsmjerovi Razvojne neuroznanosti su:

  1. Razvojna neuroznanost i plastičnost mozga
  2. Razvojna kognitivna neuroznanost

 

Neki od tematski srodnih predmeta na poslijediplomskom studiju grupirani su u zajedničku cjelinu te se iz njih polaže jedinstveni ispit, što uvelike olakšava organizaciju i provedbu nastave, a samim time smanjuje broj ispita koje studenti moraju položiti tijekom studija. Načelna shema nastave i odgovarajućih bodova za studente u punom radnom vremenu jest sljedeća:

 

Prva godina studija

25 ETSC bodova za obavezne predmete, 15 za granske predmete. Za metodološke tečajeve i laboratorijske rotacije predviđa se 20 bodova. Prijedlog prijave teme je uvjet za prijelaz u drugu godinu studija. Moguće je izabrati 30 % ECTS bodova (4,5 ECTS bodova za granske predmete i 3 ECTS boda za metodološke predmete) iz programa doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo.

 

Druga godina studija

Granski usmjereni predmeti po izboru iz svakog područja, od translacijske (neurodegenerativne bolesti i neurobiološka podloga neuroloških i duševnih bolesti) do razvojne neuroznanosti (razvojna neuroznanost i plastičnost mozga i razvojna kognitivna neuroznanost) donose sljedećih 20 ETSC bodova. Obavezna javna obrana teme pred Povjerenstvom koje prati studenta doktorskog studija donosi 20 ECTS bodova, a do 20 ETSC bodova se može zamijeniti s istraživačkim radom s time da je pokazatelj uspješnosti tog rada jedan objavljeni rad u Current Contentsu i dva objavljena rada u međunarodnim indeksiranim časopisima (što je i preduvjet za obranu doktorata). Kao zamjena za te radove mogu se uzeti i dva međunarodno recenzirana apstrakta. Kao recenzija apstrakta priznaje se i selektivni odabir prijava i prihvat apstrakta po načelu selektivnog članstva u vodećim znanstvenim društvima. Moguće je izabrati 30 % ECTS bodova (9 ECTS bodova za granske predmete) iz programa doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo. Rad se može objaviti i u trećoj godini jer je ionako preduvjet za obranu doktorata.

 

Treća godina  

Obuhvaća 20 ECTS bodova aktivnosti iz granskih predmeta, 20 ECTS bodova iz ostalih sadržaja, koje čine rotacije po laboratorijima, seminari, vođeni praktikumi, journal klubovi i 20 ECTS sakuplja se temeljem istraživačkog rada iz područja doktorata kojeg je pokazatelj rad u časopisu citiranom u Current Contensu. Moguće je izabrati 30 % ECTS bodova (7,5 ECTS bodova za granske predmete i 3 ECTS boda za metodološke predmete) iz programa doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo.