Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet

Povratak na stranicu vijesti

[IN MEMORIAM] Prof. dr. sc. Slaven Letica (1947. – 2020.)

Naš profesor medicinske sociologije i ekonomike zdravstva Slaven Letica napustio nas je nakon duge i teške bolesti. Vodeći ljudi države, u izrazima sućuti upućenim obitelji istaknuli su  da se radilo o istaknutom hrvatskom sociologu, sveučilišnom profesoru, publicistu i političaru koji je obilježio društveni i politički život Hrvatske u protekla četiri desetljeća. Odlazak profesora Slavena Letice, našeg uvažeog kolege, ponukao je i brojne znanstvenike, političare i građane na izraze žaljenja zbog profesionalnog i intelektualnog gubitka. Kako i po čemu ćemo pamtiti profesora Leticu?

Politička javnost pamtit će ga kao savjetnika prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana i zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, člana Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za međuparlamentarnu suradnju i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Od 1994. do 1998. Slaven Letica bio je predsjednik Europskog pokreta u Hrvatskoj.  Četiri godine bio je i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza. Bio je voditelj televizijske emisije Kako misliti Hrvatsku. Napisao je brojne kolumne za političke tjednike Danas i Globus koji su s pravom izazivali komentare, polemike a ponekad i žestoke osobne i političke reakcije.

Svijet javnog zdravstva upoznao je profesora Slavena Leticu prije 41 godinu kada je postao dio naše javnozdravstvene zajednice. Sada već davne 1979. godine zaposlio se na Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, na Katedri koju su osnovali i vodili profesori Milan Škrbić i Vjekoslav Mikecin. Od tada do danas sudjelovao je u obrazovanju brojnih naraštaja studenata Medicinskog fakulteta u Zagrebu i iza sebe ostavio brojne stručne i znanstvene članke, kolumne i knjige. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu “Teorija ekonomskog razvoja i makroekonomska politika” a ubrzo nakon toga na istom fakultetu doktorirao na temu “Faktori rasta (1960. – 1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj” 1983.odine.Tema koja je danas aktualnija nego 1983. godine. Mentor mu je bio ugledni guverner Narodne banke Hrvatske i profesor javnih financija, jedan od prvih autora ekonomike zdravstva na prostorima bivše Jugoslavije, profesor Pero Jurković.

U tradiciji snažnog utjecaja i važnosti koju su u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji imali “štamparovci” (važnosti struke i znanja koju je uspostavio Andrija Štampar, a kasnije preuzeli epidemiolozi Berislav Borčić i Branko Cvjetanović, te drugi javnozdravstveni eksperti poput Želimira Jakšića, Branka Kesića, Fedora Valića, Boška Popovića i brojnih drugi) u  statusu privremenog savjetnika i konzulanta djelovao je i profesor Letica. Radio je na projektima Svjetske zdravstvene organizacije povezanim s tematikom vodstva i upravljanja u zdravstvu, organiziranja zdravstvenih službi i ekonomske analize u zdravstvu u velikom broju  europskih zemalja, te u Indiji, na Filipinima, u Kini, na Tajlandu, u Egiptu, Pakistanu, Sudanu i Burmi.  Rad u raznim zemljama imao je jednu veliku prednost, komentirao je profesor Letica, “sačuvao me od etnocentrizma, religijskih i kulturnih predrasuda. Štoviše, osposobio me za kulturalnu snošljivost i poštovanje hinduizma, islama, budizma. Uz to, radeći i živeći s ljudima mnogih rasa i kultura u njihovu prirodnom ambijentu, redovito sam se zaljubljivao u zemlje i ljude. U Indiji sam, uz ostalo, izgubio predrasudu prema Sikima i izbližega upoznao njihovu kulturu; jednako tako oduševili su me Hindusi i Muslimani. Zavolio sam Kinu, Tajland, Filipine”.

Kako je isticao u svom “životopisu za početnike” smatrao se pripadnikom zadnje generacije pasioniranih pripadnika kulture čitanja knjige. Potrebu za čitanjem razvio je, kao i mnogi dječaci i djevojčice toga vremena, na putu od kuće do škole i natrag. Naime, na pola puta do škole stanovali su Lovre i Jakica Nola, HSS-ovac i seoski glavar jedne od rijetkih obitelji koja je imala biblioteku. Prve knjige dobio je od Jakice Nole. Bili su to francuski i ruski klasici, te poznatiji hrvatski romanopisci. Paralelno je čitao Tolstoja i Dostojevskog na jednoj i stripove Andrije Maurovića na drugoj strani “u mislima pretvarajući u stripovne forme i likove Andrije Maurovića”  ali i “Idiota”, “Braću Karamazove” i “Rat i mir”. Sedam desetljaća kasnije  Slaven Letica, sada kad odlazi na neki drugi daleki put, iza sebe ostavlja, kao autor i koautor, 16 znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga i udžbenika izdanih u Hrvatskoj i SAD-u te više od sto znanstvenih i stručnih članaka među kojima se posebno izdvajaju oni povezani uz zdravlje, zdravstvo i zdravstvenu organizaciju i politike:

• Zdravstvo u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive(1981)
• Kriza i zdravstvo(1984)
• Zdravstvena politika u doba krize(1984)
• Intelektualac i kriza(1984)
• The Road from Paradise(1993, co-author)
• Habits of the Balkan Heart(1993, co-author)
• Medicinska sociologija(2003)
• Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
• Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta
• Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)

Sve te “javnozdravstvene” godine proživio je u braku s Gordanom Cerjan-Letica, medicinskom sociologinjom i izvanrednom profesoricom na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Začeli su porodili i odgojili dva sina. Starijeg  Bartola koji je diplomirao međunarodne odnose i političke znanosti na Sveučilištu Yale u Americi. Danas je doktor znanosti i priznati međunarodni ekspert za tematiku korporacijske odgovornosti i visoki dužnosnik Svjetske Banke – IFC-a te mlađeg Franu koji je završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i uspješni je odvjetnik.

U svojoj dugotrajnoj borbi s teškom bolešću, naš professor Slaven Letica predano se zalagao za javnozdravstvene principe i obogaćivao intelektualni prostor naše domovine. Nedostajat će nam njegova intelektualna oštrina i iskričavi komentarni aktualnih događanja.