Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet

Pozivamo Vas da nam se pridružite na znanstveno-istraživačkom skup i predstavljanju projekta Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: umjetnost kao terapija u okviru EU projekta CreArt, uoči obilježavanja EU dana kreativnosti u Domu HDLU 21.ožujka 2017. s početkom u 11h.

PROGRAM IZLAGANJA na znanstveno-stručnom skupu možete preuzeti ovdje.

S poštovanjem,
Melinda Šefčić

Projekt Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: primjer umjetničke intervencije u bolničkom okružju je multidisciplinarni projekt koji je osmislila umjetnica Melinda Šefčić, a izveden je u okviru EU projekta CreArt 2017. godine u partnerstvu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku (u okviru projekta Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet koji financira Hrvatska zaklada za znanost) te Kliničkog bolničkog centra Zagreb na lokaciji Rebro.

Cilj projekta bio je propitati mogućnosti revitalizacije, estetizacije i rehumanizacije bolničkog prostora kakvog poznajemo interveniranjem u prostor umjetničkim oslikavanjem. Realizacijom projekta želi se potaknuti društveno osvješćivanje prepoznavanja i prihvaćanja umjetnosti kao sastavnog dijela svakodnevice. Nadalje, projektom se nastojalo senzibilizirati određene skupine (pacijente, posjetitelje te medicinsko osoblje) za kreativne vidove izražavanja te ponuditi umjetnost u bolničkim prostorima kao mogućnost pozitivne distrakcije, bržeg i lakšeg oporavka te okrilje poticajnije radne okoline.

Umjetnici koji su doprinijeli realizaciji i izvedbi ovog projekta su renomirani hrvatski akademski umjetnici, koji svojim radom aktivno djeluju te doprinose obogaćivanju javnog prostora. Tomislav Buntak, Ana Ratković, Damir Sobota, Sanja Stojković, Melinda Šefčić  i Stipan Tadić su svojim radom intervenirali oslikavanjem zidova na šest lokacija unutar bolničkog prostora: u sobi za otpust bolesnika u transportu Hitne pomoći kod ulaza u glavnu zgradu na Rebru; u čekaonici Poliklinike Klinike za onkologiju u Zelenoj zgradi; kod ulaza u Polikliniku Klinike za očne bolesti u Zelenoj zgradi; tihe komore u dvjema kabinama na Audiologiji Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata u Zelenoj zgradi; predvorje u zgradi Poliklinike u Bijeloj zgradi te hodniku kod ulaza u Polikliniku Klinike za pedijatriju u Zelenoj zgradi.

Studenti diplomskog i poslijediplomskog studija Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu pratili su cjelokupni proces izrade umjetničkog djela pri čemu su vodili etnografske zapise s terena te dokumentirali utjecaj rada na okolinu u kojoj nastaje. Sudjelovali su: Ana Antolković, Maša Borović, Dinko Duančić, Marijana Paula Ferenčić, Tia Glavočić i Sara Mikelić pod mentorskim vodstvom i koordinacijom dr. sc. Nevene Škrbić Alempijević, dr. sc. Valentine Gulin Zrnić i dr. sc. Jasne Čapo Žmegač.

Cjelokupni rezultati projekta bit će predstavljeni na znanstveno-stručnom skupu Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: umjetnost kao terapija u Domu HDLU-a (Meštrovićev paviljon, Trg žrtava fašizma 16) povodom obilježavanja Europskog dana kreativnosti, 21. ožujka 2017. godine, otvorenom za svu zainteresiranu javnost, uz prošireni program izlaganja na temu umjetnosti u svrhu zdravlja.

Projektom Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: primjer umjetničke intervencije u bolničkom okružju istraživale su se mogućnosti i načini društvenog osvješćivanja i senzibiliziranja u smislu prepoznavanja važnosti i potrebitosti umjetnosti u zdravstvenim institucijama. Istaknula se potreba za umjetničkim intervencijama, koja doprinosi sveopćem boljitku te pozitivnoj distrakciji pacijenata, posjetitelja i zaposlenika, koji kroz dinamiku boja i linija, slika i emocija, doživljaja i razmišljanja nadvladavaju negativne asocijacije bolničkog konteksta i oblikuju ga i usmjeravaju ka optimizmu, zdravlju,novoprobuđenoj nadi i životu. Oplemenjivanje bolničkih prostora umjetničkim kreacijama predstavlja snažan potencijal za sukreiranje otvorenijeg društva, tolerancije i razumijevanja.

Marijana Paula Ferenčić i Melinda Šefčić